Centar za dijalog - Vesatijja
Centar za dijalog - Vesatijja
Centar za dijalog ─ Vesatijja osnovan je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na četvrtoj redovnoj sjednici održanoj 7. jula 2012. godine. Prava i obaveze Osnivača pripadaju Rijasetu Islamske zajednice u BiH. Centar je ustanova Islamske zajednice i ima status pravnog lica. Centar je 1. oktobra 2012. upisan u Registar za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine pod registarskim brojem 116, Knjiga broj 1.
Misija, ciljevi i djelatnost Centra
Misija Centra je širenje i promoviranje kulture dijaloga kako među muslimanima tako i među pripadnicima različitih religija i svjetonazora, a u skladu s ciljevima i misijom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini definiranim izvorima Islama i njenim normativnim aktima.
Centar će u svom radu nastojati realizirati sljedeće prioritetne ciljeve:
- promoviranje i jačanje kulture dijaloga i izgradnja mostova razumijevanja i saradnje među ljudima i kulturama na različitim nivoima;
- jačanje islamske misli i diskursa srednjeg, umjerenog puta kroz elaboriranje njihovog utemeljenja u islamskim izvorima i naukama;
- širenje, promoviranje i popularizacija dijaloga i ideja srednjeg, umjerenog islamskog puta;
- pružanje odgovora na aktuelna pitanja iz perspektive srednjeg islamskog puta;
- prevencija ekstremnih shvatanja, zastranjivanja, pretjerivanja i različitih oblika asocijalnog ponašanja, posebno kod mladih ljudi;
- suprotstavljanje različitim oblicima ekstremizma, kako onog među muslimanima tako i onog ispoljenog prema islamu i muslimanima;
- obuka ljudskih resursa potrebnih za realiziranje misije Centra.
Osnovna djelatnost Centra je usmjerena na realizaciju naučno-istraživačkih i edukativnih projekata u oblasti kulture dijaloga i promocije srednjeg islamskog puta. Svoju misiju i ciljeve Centar će realizirati kroz sljedeće aktivnosti:
- multidisciplinarna istraživanja i studije o dijalogu i pitanjima srednjeg islamskog puta;
- publiciranje zapaženih ostvarenja domaćih i stranih autora o dijalogu i pitanjima srednjeg islamskog puta;
- organiziranje naučnih skupova, okruglih stolova, seminara, foruma i sličnih skupova na kojima će se razmatrati problemi i pitanja iz domena dijaloga i islamskog djelovanja u savremenim uslovima globaliziranog svijeta i diskutirati o njima;
- različite vrste edukacije i obuke u cilju osposobljavanja mladih ljudi da se aktivno uključe u procese dijaloga na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou;
- identificiranje i predlaganje mjera za otklanjanje različitih oblika devijantnog, ekstremnog ponašanja i shvatanja;
- održavanje internetskog portala posvećenog misiji i aktivnostima Centra;
- prikladne medijske aktivnosti.
Centar će na planu realizacije svoje misije i ciljeva putem naučno-istraživačkih radova i projekata posebno raditi na uspostavljanju obostrano korisnih i prihvatljivih oblika saradnje sa srodnim centrima i ustanovama u regiji i svijetu. Centar će u perspektivi, shodno potrebama i mogućnostima, a u dogovoru s islamskim zajednicama u regionu, posebnu pažnju posvetiti uspostavi raznovrsnih oblika institucionalne saradnje na planu realizacije osnovne ideje i cilja Centra, a to je promoviranje kulture dijaloga, tolerancije i suživota te promicanje interpretativne tradicije srednjeg puta islama (vesatijja).
Više je razloga za osnivanje Centra za dijalog. Jedna od najbitnijih odrednica srednjeg, umjerenog puta islama jeste usvajanje i primjena principa dijaloga s ljudima različitih vjerovanja, uvjerenja i usmjerenja, što implicira odbacivanje nasilja, ekstremizma, netrpeljivosti i netolerancije kao formi međuljudskog komuniciranja. Obje vrijednosti, dijalog i umjerenost (vesatijja), potvrđene su u osnovnim izvorima islama, Kur'anu i Sunnetu kao i višestoljetnom tradicijom suživota sljedbenika različitih vjerskih i kulturnih tradicija u mjestima u kojima su muslimani predstavljali većinsko stanovništvo. U današnjem globaliziranom svijetu svaki međuvjerski ili međunacionalni incident, sukob, nasilje, provokacija ili ksenofobični ispad mogu ugroziti odnose među ljudima i narodima u bilo kojem dijelu svijeta a time i sami princip dijaloga i suživota među ljudima različitih uvjerenja i svjetonazora.
Govoreći o važnosti dijaloga među sljedbenicima različitih religijskih zajednica, apostrofirajući pri tome važnost dijaloga muslimana i kršćana u ovoj regiji, naš veliki alim rahmetli Husein Đozo u članku objavljenom u Glasniku VIS-a 1977. godine pod naslovom "Dijalog" naglasio je sljedeće: "Savremeni vjernik ne želi da se njegova religiozna svijest opterećuje konfrontacijama. On je preopterećen nutarnjim i vanjskim konfliktima i konfrontacijama u raznim vidovima. On je duhovno rastrgan, razbijen, raslojen, usplahiren i do kraja uznemiren. Njemu treba, a to se stvarno osjeća, više mira i sigurnosti. On želi religiju koja će ga osloboditi straha od neizvjesnosti koja ga ugrožava." "Vjera je'', kaže dalje Đozo, ''izvor ljubavi, dobrote i plemenitosti. Od nje se očekuje da oplemenjuje, širi slogu i preporučuje međusobno upoznavanje i približavanje... Svo njeno učenje svodi se u krajnjem cilju na humaniziranje međuljudskih odnosa, na brigu o čovjeku, čak i onda kada je neprijatelj... Ova misao, moglo bi se reći, leži u osnovi dijaloga."
Važnost dijaloga i uvažavanja drugog i drugačijeg kao temeljnog principa u međuljudskoj komunikaciji apostrofirana je i u Nacrtu Platforme Islamske zajednice u BiH za dijalog. "Pomirenju, dijalogu i suživotu u multikulturalnoj Bosni i Hercegovini nema alternative" ─ ističe se u Nacrtu ─ "i u tome je uloga vjerskih zajednica i crkava iznimno velika. Dijalog i suživot nisu naša taktika niti intelektualna naslada, već strateško opredjeljenje..." Također, u Nacrtu ističe se da "Islamska zajednica odbacuje i osuđuje upotrebu nasilja. Ovo je posebno važno potcrtati u naše doba, kada se pojedinci, grupe i države, nekada i pozivajući se na vjeru, koriste terorizmom radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva... Istovremeno, IZ osuđuje i pojave islamofobije, koje generiraju neodgovorni političari ili mediji na Zapadu. Poznato je kakve su katastrofalne posljedice u prošlosti proizvedene putem predrasuda, teorija «zavjere» i navodima o odgovornosti cijelih etničkih ili vjerskih grupa."
U svjetlu rečenoga, svaka inicijativa, ideja, praktično djelovanje koje afirmira ideju dijaloga, tolerancije, suživota, ljudske solidarnosti kao temeljnih vrijednosti života, bez obzira od koga i s koje strane došla, jeste dobrodošla i ne može se smatrati suvišnom i nepotrebnom. Posebno je značajno kada ta inicijativa preraste u odluku da se osnuje ustanova koja ima ambiciju da se na sistematski način, planiranim aktivnostima i djelatnostima bavi promoviranjem ideje dijaloga, tolerancije i suživota kao temeljnih odrednica srednjeg puta islama. To je bio osnovni motiv kojim su se rukovodili Rijaset i Sabor Islamske zajednice donoseći odluku o osnivanju Centra za dijalog ─ Vesatijja.
Sjedište Centra za dijalog - Vesatijja
Sarajevo, Gazi Husrev-begova broj 46.
Telefon: +387 61 527 891
E-mail: info@cdv.ba
Web: www.cdv.ba
Direktor: Mr. Senad Ćeman
Sekretar: Mohamed-Suleyman Tadefi