Hutba reisu-l-uleme u džamiji „Kralj Fahd“

Sarajevo, 14. septembar 2012. (MINA) - Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić danas je na džuma namazu bio hatib u džamiji „Kralj Fahd“ u Sarajevu. U svojoj hutbi reisu-l-ulema je poručio muslimanima Bošnjacima da čuvaju mir i sigurnost „u sebi, u svojoj porodici, u svome komšiluku i svojoj zemlji“. Reisu-l-ulema je, obraćajući se prisutnim vjernicima, naglasio: „I uvijek širite ljepotu i dobrotu u sebi i oko sebe. To je budućnost čovječanstva. Neće naslijediti ovu zemlju ni onaj ko je slab ni i onaj ko je agresivan, nego onaj ko je miroljubiv“.

Reisu-l-ulema je poručio da ne može dobiti legitimitet onaj ko ugrožava druge ljude, ugrožava njihovu sigurnost i mir, te podsjetio da muslimanima „ne smetaju drugi ljudi po svojoj vjeri i kulturi“, a one osobe koje izaberu zlo, nasilje, ugrožavanje drugih „ne mogu se identificirati sa našom vjerom“. 

Reisu-l-ulema je pojasnio da riječ „musliman“ doslovno znači miroljubiv čovjek, te upitao kako je došlo do toga da se to značenje preokrene, pa se kaže da je musliman opasan a ne miroljubiv. Istakao je da muslimani moraju dati odgovor na to pitanje, te dodao da pored onih koji imaju zlu namjeru prema muslimanima „nažalost ima i među nama onih koji su dali povoda da se o nama tako misli. Zato mi učimo dovu: Bože, nemoj nam uzimati za grijeh ono što su neki bezumnici i neodgovorni ljudi uradili u naše ime. A ima onih koji služeći se islamom, služeći se imanom i ovim vrijednostima urade zlo te će generacije i generacije morati plaćati dugove za te njihove gluposti.“

U hutbi je reisu-l-ulema istakao: „Mi smo muslimani-miroljubivi ljudi i želimo da zavlada mir, želimo da zavlada mir prvo među samim muslimanima a onda i sa njihovim komšijama; i mi smo muhsini jer želimo da ovaj život provedemo šireći dobro i ljepotu gdje god se nađemo“.

Reisu-l-ulema je rekao da oni koji vrijeđaju druge ljude i njihove svetinje moraju biti osuđeni, moraju čuti naš glas da rade zlo, ali isto tako muslimani ne smiju nasjedati na provokacije koje ih dovode u vrlo tešku situaciju.

Također reisu-l-ulema je potcrtao da muslimane Allah dž. š. uči da su oni ti koji bi trebali svijetom širiti sigurnost, širiti mir i širiti ljepotu, te naglasio: „Ovdje posebno mi u našoj Bosni i Hercegovini treba da pokažemo ljepotu naše vjere, ljepotu našega mira i naše samopouzdanje koje nas čini da drugi pored nas budu sigurni.“

U svojoj hutbi u džamiji „Kralj Fahd“ reisu-l-ulema je ukazo na kur'anske primjere koji nalažu muslimanima da budu pronositelji, mira, sigurnosti i dobrote te, između ostalog, kazao: „Islām je poziv na mir, jer u korjenu riječi islam je selām, što znači mir. Uzvišeni Allah kaže u Kur'anu Časnom: وَاللّهُ يَدْعُو إِلَى دَارِ السَّلاَمِ  - Allah poziva u kuću mira... (10:25). Zato je naš pozdrav selām, kad se sretnemo, dok se družimo i kad se rastajemo, uvijek nam je na umu naš i mir našeg brata i komšije. Stoga i značenje kur'anskog ajeta إِنَّ الدِّينَ عِندَ اللّهِ الإِسْلاَم  [3:19] treba razumjeti da „Allah priznaje samo onu vjeru koja poziva ljude na mir“, pa je tako musliman miroljubivi čovjek koji se pokorava Allahu radi mira među ljudima.

Īmān je poziv na sigurnost, jer u korijenu riječi īmān je emān i emānet,  što znači sigurnost i pouzdanje. Zato nam se u 106. suri el-Qurejš kaže:     الَّذِي أَطْعَمَهُم مِّن جُوعٍ وَآمَنَهُم مِّنْ خَوْف فَلْيَعْبُدُوا رَبَّ هَذَا الْبَيْتِ.  - Pa neka  obožavaju Gospodara ove kuće, tj., Kabe, koji ih je nahranio da ne budu gladni i osigurao ih, āmenehum,  da ne žive u strahu (106:3-4).

Dakle, imān, vjera je unutarnja sigurnost, pouzdanje i samopouzdanje koje m'umina, pouzdanog čovjeka, čini otpornim na dunjalučke izazove i od kojeg drugi ljudi mogu biti sigurni, jer onaj koji je siguran u sebe i pouzdan u svoju vjeru, kulturu i tradiciju, sposoban je na suživot i toleranciju u odnosu na drugog i drugačijeg.

Ihsān je poziv na nesebičnost, jer u korijenu rijeći ihsān je hasen, što znači ljepota duše koja se očituje u činu nesebične žrtve za drugoga. To je onaj stupanj moralne ljepote čovjeka koji vjeruje u Boga, iako ga ne vidi, jer zna da njega Bog vidi i zato čini dobro ne očekujući zahvalnost od ljudi, jer zna da ga Uzvišeni Allah vidi pa mu je jedino važno Allahovo zadovoljstvo. Ihsān je i poziv na istinu i pravdu, jer su to dva lijepa svojstva kojim su ukrašeni miroljubivi musliman i pouzdani mu'min.

Mudar je onaj  koji poznaje drugog, a sretan je onaj koji upozna samog sebe! Zato nam je važno znati: Ko smo i šta smo mi Bošnjaci? Naš odgovor na to pitanje glasi: Bošnjak je musliman - miroljubivi, m'umin - pouzdani i muhsin - nesebični, jer zna da je miroljubivost uvjet ljudskog opstanka, jer zna da je pouzdanost uvjet moralnog oporavka, jer zna da je nesebičnost uvjet općeg napretka, jer zna da je vjera u Boga jamac njegovom uspjehu  na ovome i spasu na drugome svijetu.“

Reisu-l-ulema je istakao da muslimani vape za pravdom i da muslimanima treba pravda  te podsjetio da je veza koja je vjekovima ujedinjavala a i danas ujedinjuje Bošnjake je njihov osjećaj za istinu, njihova iskrenost u pobožnosti i njihova hrabrost u borbi za slobodu. On je prafrazirao san jednog Bošnjaka koji je sanjao hazreti Ebu Bekra, el-Siddīka, hazreti Osmana, el-Mutteqīna i hazreti Aliju, el-Ghaziju. Tražeći objašnjenje ovoga sna jedan mudri čovjek mu je kazao: Bosna je zemlja u kojoj će uvijek biti iskrenih, pobožnih i hrabrih ljudi poput hazreti Ebu Bekra, Osmana i Alije.  – A zašto u snu nisam vidio hazreti Omera, el-Faruqa – pitao se. U odgovoru mu je rečeno da se hazreti Omer u Bosni još nije rodio. „Tako je to i dan danas. Bošnjaci vape za  društvenom pravadom utemeljenoj na principu jednakopravnosti, suživota i tolerancije“, istakao je reisu-l-ulema u svojoj hutbi.