PRAVO DŽEMATLIJA DA BUDU UPOZNATI SA IZBORIMA U IZ

     Proteklih mjeseci u Islamskoj zajednici su održani izbori za sve izborne nivoe organa i struktura IZ, osim Rijaseta. Mustafa ef. Sušić je predsjednik Glavne izborne komisije, profesor Fikha u GH medresi i član Ustavnog suda IZ. Izborni proces, verifikacija izbornih mandata, atmosfera u kojoj su održani izbori, slabosti izbornog procesa jesu neke od tema razgovora sa g. Sušićem.

Razgovarao: Ekrem Tucaković 

     Gospodine Sušiću, možete li nam kazati da li su završene sve faze izbornog procesa i upoznajte nas, ukratko, sa netom proteklim izborima u Islamskoj zajednici?

     Sušić: Do današnjeg dana, 15. januara 2007., obavljene su sljedeće faze u izbornom procesu:

     Prvi nivo: (održan 10. novembra) Izvršen je zbor džamijskih odbora, članova skupština izvršnih odbora medžlisa i izbornog tijela za izbor sabornika, na čitavom području države BiH, od čega su izbori poništeni u tri džemata i to u džematu Drmeljevo, područje IOM Velika Kladuša, u džematu Golinjevo IOM Livno i u džematu Blagaj, područje IOM Mostar. Još nismo dobili informaciju dali su tamo izbori obnovljeni, ako nisu, tamošnji džamijski odbori djeluju nelegalno.

     Drugi nivo: (održan 25. novembra) Izvršen izbor izvršnih odbora medžlisa. Do sada su izbori obavljeni u 83 medžlisa od 84, koliko ih ima na području države Bosne i Hercegovine. Istina, postoji još nekoliko medžlisa koji nisu konstituisani nego funkcioniraju kao povjereništva. Izbori nisu održani samo za IOM Trebinje, jer se tamo nisu stekli potrebni uvjeti za normalne izbore. Od 83 izabrana IO medžlisa, svi su verifikovani, međutim predsjednici izvršnih odbora još nisu verificirani u sljedećim medžlisima:

  -   Sarajevski okrug (Kakanj, Kiseljak, Fojnica i Kaljina),

  -   Goraždanski okrug (Goražde, Ustikolina, Višegrad i Rogatica),

  -   Tuzlanski okrug (Kladanj),

  -   Bihaćki okrug (Bosanska Krupa),

  -   Mostar (Glamoč).

     Razlog neverifikacije predsjednika izvršnih odbora ovih medžlisa jeste nedostavljanje Glavnoj izbornoj komisiji zapisnika sa izbora za ove funkcije.

     Treći nivo: (održan 10. decembra) Ova nivo se odnosio na izbor sabornika. Izbori su provedeni u sljedećim okruzima: Bihaćkom, Travničkom, Banjalučkom, Mostarskom, Tuzlanskom, Zagrebačkom, Goraždanskom, Zeničkom, te za područja Amerike i Australije. Izbori za Sarajevski okrug takođe su provedeni 10. decembra 2006., ali su oni djelimično obnovljeni dana 13. januara 2007. jer su bili poništeni od strane Glavne izborne komisije. Sada konstatiramo da su izbori za sabornike verificirani u svim ovim okruzima. Do sada, za nivo Sabora još nisu provedeni izbori na području Slovenije i Zapadne Evrope. Za područje Novog Pazara izbori su takođe obavljeni, ali izabrani predstavnici, čija su imena dostavljena Glavnoj izbornoj komisiji nisu verificirani jer neki od njih žive na područje Crne Gore, a Islamska zajednica Crne Gore je samostalna zajednica i samo njenom voljom može neko biti verificiran kao sabornik u Saboru IZ-e u BiH. Glavna izborna komisija verificirat će samo one sabornike koji žive na području države Srbije.

     I na kraju, u kontekstu održavanja izbornog procesa u Islamskoj zajednici, naglašavamo da je još ostalo da se izaberu članovi Rijaseta, ali oni se biraju nakon konstutiraja novog Sabora.

Verifikacija izbornih mandata

     Da li su završene sve procedure oko verifikacije izbornih mandata, odnosno postoje li određeni prigovori ili žalbe koje bi odgodile verifikaciju?

     Sušić: Što se tiče prispjelih žalbi, za nivo Sabora, Glavnoj izbornoj komisiji upućena je žalba Okružne izborne komisije Zagreb. Ovu žalbu Glavna izborna komisija nije uvažila jer je neosnovana. Ova komisija se potom žalila Rijasetu IZ-e u BiH. Naime, Glavna izborna komisija je imala u vidu činjenicu da se među pet izabranika, koji su dobili najviše  glasova iz tog izbornog okruga nalaze četvorica zaposlenika u IZ-i, a to je suprotno odredbi 39. člana Izbornih pravila koji glasi: "Prilikom verifikacije izbora za članove Sabora, Glavna izborna komisija će voditi računa da izabrani broj sabornika u svim izbornim okruzima iz reda zaposlenih u Islamskoj zajednici ne bude veći od jedne trećine." Shodno ovom članu, za sabornike sa područja Okruga zagrebačkog verificiran je izbor četverice džematlija koji su dobili najviše glasova i jedan zaposlenik IZ-e. Rijaset je na svojoj sjednici od 27. decembra, donio odluku da se o ovom pitanju izjasni Sabor na svojoj prvoj konstutirajućoj sjednici.

     Što se tiče ostalih žalbi, tri su uvažene, jer je tamo povrijeđena izborna procedura. Takođe je na vrijeme dospjela i žalba dr.Fuada Sedića, u kojoj je on tvrdio da je njegov protukandidat sa izbornog područja Bosanska Krupa, prilkom izbora, navodno dijelo listiće, agitujući da se glasa za njega. Mi smo provjerili tu tvrdnju kod Okružne komisije i oni su nam rekli da takvo nešto nisu primijetili, inače bi to lice bilo odstranjeno sa biračkog mjesta, kako je to uobičajena praksa na svim izborima. Žalba je prispjela i od biračkog tijela sa područja IOM Teslić a u vezi je sa regionalnom podjelom prostora za koji se biraju sabornici. Glavna izborna komisija taj prigovor nije razmatrala jer nije njena nadležnost. Tamošnja Okružna izborna komisija, postupila je po praksi iz prethodna dva izborna ciklusa. Svi drugi prigovori bili su potpuno izvan konteksta i odnosili su se na stvari koje nisu posao Glavne niti bilo koje komisije nego nekih drugih tijela i organa IZ-e.

     Koliko ste zadovoljni atmosferom u kojoj su provedeni izbori?

     Sušić: Atmosfera u ovom izbornom ciklusu bila je drugačija od one u prethodna dva jer su izbori održani po novim Izbornim pravilima koja su suštinski različita od Izborne odluke, po kojoj su provođeni prethodni izbori. Ovoga puta, trebalo je izbornim tijelima u cjelosti prepustiti kandidatsku proceduru. To je mnogima teško palo i zato je bilo puno "nejasnoća" u Izbornim pravilima.

     Raspolažete li podacima o strukturi izabranih zvaničnika? Mogle su se čuti tvrdnje kako je na ovim izborima postojalo stanovito natjecanje nekih bošnjačkih političkih partija s ciljem ulaska u organe Islamske zajednice! Da li Vi imate takva saznanja? 

     Sušić: Sturktura izabranih u izvršna i predstavnička tijela je zadovoljavajuća i ona u potpunosti odražava strukturu našeg džemata. Kad je riječ o tvrdnji nekih da su se političari takmičili da bi bili izabrani u organe Islamske zajednice, mislim da se tu pretjeruje. Posao političara, po svojoj prirodi, jeste da osvajaju prostor u kome će moći da budu što prisutniji u javnosti. Međutim, ako ti ljudi budu predloženi i izabrani u organe Islamske zajednice, oni su tu sada samo kao džematlije i nikako drugačije. Druga je stvar ako mi prema njima imamo podanički odnos i prema njima se odnosimo kao svojim nadređenima. To je naš, a ne njihov problem. Tu dakle, po meni, nije problem u njima nego u nama.

     Kako objašnjavate određene prigovore vezano za nepostojanje tačno definiranih procedura u slučajevima pritužbi, nejasnoća i meritornog tumačenja pravila, kome se žaliti, koje su sankcije za nepravilnosti i kršenje propisa, kako i na koji način voditi izbornu utrku, šta je poštena borba i izborno natjecanje i sl.? Naime, prema ovim tvrdnjama izborni zakon nije decidan, nisu donešena potrebna ostala podzakonska akta koja se tiču izbornog procesa?

     Sušić: Svi prigovori u vezi nejasnoća u Izbornim pravilima kao i njihovom meritornom tumačenju, vezani su za Vaša prethodna pitanja. Izborna pravila su potpuno jasna, ukoliko su dobro prostudirana. Jedino nisu "jasna" kada je u pitanju nemogućnosti da se kontroliše kandidacijska procedura. Po ovim pravilima, niko nema pravo da, sa predloženih izbornih lista, koju predlažu izborna tijela, bilo koga skida ili bilo koga dodaje na te liste, ako predloženi kandidat zadovoljava ustavne kriterije. U 3. članu Izbornih pravila stoji: "Pasivno biračko pravo u Islamskoj zajednici ima svaki pripadnik džemata koji je navršio 18 godina života i koji izvršava svoje obaveze u džematu." Nigdje više, niti u Ustavu IZ-e a niti u Izbornoj odluci, ne postoji ni krajnja aluzija, da bi neko imao pravo da nekom uskrati njegovo pravo da bude biran. Biti predložen i biti izabran, su dvije različite stvari.

     Što se tiče Vašeg pitanja u vezi meritornog tumačenja Izbornih pravila, u 52. članu tih pravila stoji: "Tumačenje odredaba Izbornih pravila daje Sabor." Međutim, ovaj izborni ciklus provodi se u pravnom vakumu, jer je Saboru istekao mandat. Čak i da je Sabor u aktivnom stanju, pitanje je kako bi to Sabor mogao davati odgovore na sva postavljena pitanja oko nejasnoća Izbornih pravila tokom ovih izbora. Jedini organ koji je objektivno mogao davati tumačenje ovih pravila jeste Glavna izborna komisija. Članovi Glavne izborne komisije nemaju nikakvog interesa da protežiraju ili pak osporavaju bilo kojeg kandidata. Ona je samo tumačila primjenu ovih pravila. Ona je i odgovrna za svoja tumačenja Izbornih pravila i onom ko ju je imenovao. Dogodilo se međutim, da su neki ljudi, u nižim komisijama, dali sebi pravo da oni tumače ta pravila, mimo Glavne komisije i onda su nastali problemi jer se pravni akt počeo tumačiti čak i sa nekih  moralnih stanovišta, a shodno željama nekih zvaničnika IZ-e sa konkretnog nivoa struktura IZ-e.

     Što se tiče dijela Vašeg pitanja, u vezi žalbi onih koji su smatrali da su njihova prava povrijeđena, valjada znamo da se tu primjenjuje opšte pravilo koje glasi: žalbe se upućuju onoj komisiji koja verifikuje taj nivo izbora. Ako oštećenik nije zadovoljan sa njenim odgovorom, onda se žalba upućuje na više instance preko izbornih komisija Rijaseta do Ustavnog suda, i to u razumnom roku, dok funkcionišu ove komisije. Poblem je međutim u našoj tromosti. Neki  bi da se žale i pola godine po završetku izbora.Vjerujte, evo još pristižu žalbe za prvi nivo izbornog ciklusa. Kao da izborne komisije zasjedaju svakodnevno i kao da se radi o profesionalcima. A što se tiče sankcija za neizvršenje odluka nadležnih komisija ili kršenja izbornih pravila, tu postoje određene pravne praznine. Nadamo se da će do sljedećeg izbornog ciklusa ovaj segment Izbornih pravila biti dorađen. Oko predizborne kampanje, nema posebno što da se kaže. Ona nije predviđena. Sa islamskog stanovišta, u najmanju ruku je nepristojno sam sebe predlagati. Kandidate predlažu članovi izbornog tijela, na osnovu onog što oni znaju o konkretnom kandidatu, odnosno onakvog kakvog ga vide, kao aktivistu u svom džematu. Što se tiče lobiranja, ono je legalno ako je izvan biračkog mjesta i ako to ne čini sam kandidat, jer je glasanje tajno. Da li će neko glasati po svojoj ili tuđoj savjesti, to je njegov problem.

     Jesu li službenici, članovi izbornih komisija osposobljeni za kvalitetno provođenje izbornog procesa, drugim riječima, postoji li potreba permanentne edukacije članova izbornih komisija i na koji način to činiti?

     Sušić: Ovo je pravo pitanje. Mislim da bi Sabor morao pokrenuti proceduru edukacije svih koji učestvuju u izbornom procesu kao i svih zaposlenika u Islamskoj zajednici, i to najmanje godinu dana prije početka izbora, dakle u predizbornoj godini. Tada bi se sve nejasnoće otklonile na vrijeme. Vidite, ova izborna pravila nisu objavljena u Preporodu i ako sam ja to predlagao. PREPOROD je inače ovaj izborni ciklus glasno prešutio. Ne znam zašto? Svaki džematlija ima pravo da znade sve o izbornom procesu. Izgleda da su neki ljudi, iz struktura IZ-e, Izborna pravila predočavali džematlijama samo prema svojim mjerilima, davali su im samo ono što njima odgovara.

     Kakva su Vaša iskustva u vezi organizacije izbora, obzirom da ste bili u dva navrata predsjednik Glavne izborne komisije? Kakve ćete preporuke i sugestije dostaviti nadležnim organima Islamske zajednice u vezi izbornog procesa i organizacije budućih izbora?

     Sušić: Moja iskustva su sljedeća. Sve dok stojite kao ikebana i ne miješate se u svoj posao, stvari su uredu. Onoga trenutka kada preuzmete punu odgovornost i kada ustanete u odbranu pravnog poretka Islamske zajednice nastaju problemi.

     Što se tiče savjeta za onog ko bude u sljedećem ciklusu na čelu Izborne komisije, moj stav je: ne davati savjete onome ko ih ne traži.