Da li postoji u islamu zabrana pojedinih aktivnosti u određenim danima u sedmici?

Pitanje:

Da li postoji u islamu zabrana pojedinih aktivnosti u posebnim danima u sedmici?
Npr., često se čuje u našem narodu da ne valja sjeći nokte ili kosu petkom ili utorkom, ili da se ne valja srijedom i subotom na mjesečevu mijenu kupati  ili sjeći kosu i mnoga druga sujevjerja. 

Odgovor:

Spomenute zabrane/pokude koje se temelje na zloslutnji i umišljanju loših predznaka nemaju utemeljenje u izvorima islama. One su plod pogrešnog narodnog vjerovanja, odnosno sujevjerja ili praznovjerja, te se na njih ne treba posebno obazirati.

Zloslutnja koja se povezuje s određenim brojevima, danima u sedmici i sl., zabranjena je u islamu, jer se događaji/dešavanja vežu za njihove uzroke Božijom voljom i odredbom. Spomenute odrednice nemaju nikakve veze s ljudskom ne/srećom. Zloslutnja je bila široko rasprostranjen oblik sujevjerja u predislamskom društvu, koji je islam osudio kao neispravno vjerovanje i praksu. Vjerovjesnik Muhammed, a.s., je kazao: „Nema osnova vjerovati u loše predznake i zloslutnju; drag mi je optimističan pristup.“ „A šta je to optimističan pristup?“ – priupitaše prisutni. „Lijepa riječ“ – odgovori im Vjerovjesnik, a.s.“ (Buharija)

Smisao ove zabrane ogleda se u tome što je zloslutnja izraz lošeg mišljenja o Bogu, što demorališe čovjeka i pasivizira ga u određenom vremenu, pothranjuje u njemu defetizam i fatalističko poimanje života, slabi njegovu odlučnost i volju. Islam afirmira optimističan pristup i pozitivan odnos prema životu i radu u svakom vremenu i mjestu.