Zašto kjafiri imaju veću nafaku?

PITANJE:

Pomalo sam, ipak, razočaran. Ibadet i ibadet Allahu, a moja majka koja pravo imitira kjafire i koja je još i licemjerna njoj Allah dade nafake preko jedne gospođe i to ne malo, a ja koji postim ramazan i idem petkom na džumu, ženu preveo na Islam i mene nagradi  bijedno to jest jedva kraj s krajem sastavljamo. Dođe mi da ostavim sve ali ne i da postanem kjafir. Vi iz uleme ne trebate se čuditi što muslimani danas žude mnogo za ovim svijetom. Možda iz straha da tamo ne nađu Audije, Mercedese, BMV-ee itd. Moj gazda politeista milioner, a ja radim za nadnicu-bijednicu. Gdje je pravda?  Nije me strah smrti već da na onom svijetu ne nađem ono što sam želio ovdje tj. bogatstvo. A ako umrem ovdje u 60-toj god. hoću li i tamo biti 60-godišnjak ispaćen? Dođe mi da plačem. 

ODGOVOR:

Materijalno bogatstvo i imovinsko stanje čovjeka na ovom svijetu nije usko povezano sa imanom i ibadetima, kako to neki površno razumiju ili očekuju. Da li će neko biti materijalno bogat ovisi o nizu faktora, kao što su sposobnost, obrazovanje, rad, ambijent i vrijeme u kojem osoba živi, te cijeli splet okolnosti koje utiču na materijalno-finansijski položaj pojedinca i društva u cjelini. Ima mnogo nevjernika, ali i vjernika koji su bogati, kao što ima mnogo vjernika, ali i nevjernika koji su siromašni. Nisu svi vjernici materijalno siromašni kao što nisu ni svi nevjernici bogati. Vjera, iskreno i predano vjerovanje i ibadeti prije svega osiguravaju duhovno bogatstvo i mir, etičke vrijednosti, uravnotežen život na ovom svijetu i nagradu na Ahiretu. Ko ibadeti isključivo s namjerom da mu se popravi materijalno-finansijska situacija potpuno je promašio cilj i svrhu vjerovanja i ibadeta. 

     Vjerovanje i ibadet Allahu jesu naša obaveza prema Allahu i nasušna potreba radi postizanja neophodne duhovne i materijalne ravnoteže u životu, a ne izvor materijalnog bogaćenja. Ko vjeru razumijeva u ovom drugom smislu na njega se odnosi 11. ajet iz sure El-Hadždžd, koji u prijevodu glasi: "Ima ljudi koji se Allahu klanjaju (čine ibadet), ali bez pravog uvjerenja: ako ga prati sreća, on je smiren, a ako zapadne i u najmanje iskušenje, vraća se nevjerstvu, pa tako izgubi i ovaj i onaj svijet. To je uistinu očiti gubitak". Vjernik moli od Boga dobro i na ovom i na budućem svijetu. Šta je za koga dobro to Allah najbolje zna. Koliko ima osoba koje je bogatstvo odvelu u propast i na ovom svijetu prije Ahireta.

     I, na kraju, Uzvišeni kaže: "Onome ko bude želio nagradu na onom svijetu - umnogostručićemo mu je, a onome ko bude želio nagradu na ovom svijetu - daćemo mu je, ali mu na onom svijetu nema udjela". (Eš-Šura, 20). "Onome koji želi ovaj svijet, Mi mu brzo dajemo što hoćemo i kome hoćemo, ali ćemo mu poslije džehennem pripremiti, u kome će se osramoćen i odbačen peći. A onaj koji želi onaj svijet i trudi se da ga zasluži, a vjernik je, trud će mu hvale vrijedan biti". (El-Isra', 18-19).

     Izbor postoji, pa neka svako odabere za sebe šta želi od navedenoga.