Upotreba svinjske želatine u hrani
Pitanje:
Rasprava oko upotrebe želatina, dobivenog od svinje, prisutna je na internetu. Interesira me Vaše mišljenje o tome i da li postoji konsenzus islamskih učenjaka o upotrebi emulgatora?
Odgovor:
Pitanje korištenja želatina i emulgatora se pojavilo u novije doba i ne postoji konsenzus islamskih učenjaka o njemu. Najpoznatije međunarodne akademije islamskog prava, kao što su one u Mekki i Džeddi, donijele su svoje rezolucije o pitanju upotrebe želatina dobivenog od svinje. Tako je Međunarodna akademija za fikh iz Džedde, na svom trećem zasjedanju u Ammanu 11-16. oktobra 1986. godine, na pitanje o dozvoljenosti korištenja kvasca i želatina, proizvedenih u veoma malom procentu od svinje, dala sljedeći odgovor: „Nije dozvoljeno muslimanu da koristi kvasac i želatin proizvedene od svinje u ishrani, jer ima dovoljno kvasaca i želatina biljnog porijekla ili onih koji su proizvedeni od halal-životinja“ (Rezolucija broj: 23-11/3). Rezoluciju sličnog sadržaja donijela je i Akademija islamskog prava iz Mekke (Broj: 3/15).
Ovo su stavovi najpoznatijih akademija islamskog prava, koji su rezultat kolektivnog idžtihada i oni su, kao takvi, jači i mjerodavniji od mišljenja pojedinca.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima Agenciju za certificiranje halal kvalitete koja se bavi istraživanjem i donošenjem standarda iz domena halal industrije, a koji se temelje na rezolucijama/fetvama međunarodnih akademija i odlukama specijaliziranih tijela za tu oblast. Prema standardu te Agencije, svinjski želatin nije dozvoljen i ne može se koristiti za proizvodnju halal proizvoda.
Neki učenjaci smatraju da se svinjski želatin može koristiti u ishrani, jer, po njihovom mišljenju, tokom njegove proizvodnje dolazi do potpune transsupstancijacije kostiju svinjskog porijekla u drugu materiju/proizvod (al-istiḥāla). Taj proces porede s pretvorbom alkohola u sirće. Međutim, između ova dva postupka postoji određena razlika. Naime, kod pretvorbe alkohola u sirće dobija se potpuno novi proizvod, s novim svojstvima i karakteristikama. Sirće spada u grupu kiselina s hemijskom formulom COOH (CH3COOH sirćetna kiselina), dok alkohol spada u grupu alkohola s nastavkom OH (C2H5OH etanol). Zbog toga što je promjena alkohola u sirće potpuna, u sirćetu se neće moći detektirati alkohol-etanol, kada se uradi laboratorijska analiza. To se ne može bezrezervno utvrditi za želatin, koji se dobija od svinjskih kostiju i kože. Neosporno je da će tokom njegove proizvodnje doći do promjene oblika, ali neće se u potpunosti promijeniti sva svojstva, jer će svinjski želatin i dalje imati sastojke svinjskog porijekla. Danas postoji nekoliko laboratorijskih metoda (npr. PCR – pilimerazna lančana rekacija, odnosno DNA metoda) kojima je moguće provjeriti da li je želatin svinjskog porijekla. Znači, ukoliko DNA metoda može utvrditi da u nekom želatinu ima DNA svinje, onda taj želatin nije doživio potpunu promjenu. Pored ove, postoje i druge metode, kao što je LC (likvidna hromatografija), kojom se također može utvrditi kojeg je porijekla želatin. Danas je prisutan trend razvoja novih metoda za detekciju svinjskog želatina, čak i kada je već ugrađen u neke proizvode, kao što su gumene bombone, machmalow proizvodi, kolači i dugi slični proizvodi.
Prema zahtjevima halal standarda BAS 1049 2010 – halal hrana, zahtjevi i mjere, u tačci 5.11. prehrambeni aditivi koji su proizvedeni iz ne-halal sastojaka nisu halal.
Prema tome, bilo koji aditiv koji je proizveden iz ne-halal sastojaka i sirovina nije halal. U tu grupu spada i želatin i on ima svoj broj: E 441. Više informacija o ovom pitanju možete dobiti od Agencije za certificiranje halal kvalitete (www.halal.ba).
