Protokol - Mediji
Broj: 14-TE-1581-1/09
Datum, 08. zu-l-ka'de 1430. h.g.
26. oktobar 2009. godine
Na osnovu člana 27. Pravila o organizaciji i radu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a u skladu sa Odlukom o osnivanju Službe za odnose s javnošću, Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je, na sjednici održanoj dana 02. zu-l-kade 1430. h.g., odnosno 20. oktobra 2009. godine, donio je sljedeći
PROTOKOL
o odnosima s medijima
I Opće odredbe
Član 1.
Protokolom se definira odnos Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu Islamska zajednica) s medijima, pojašnjava način na koji Islamska zajednica održava kontakte s medijima, preciziraju se organi, ustanove i nosioci vjerskog autoriteta čije izjave i stavovi odražavaju ili prezentiraju zvanične stavove Islamske zajednice.
Pod medijima, u ovom Protokolu, podrazumijevaju se sve vrste printanih i elektronskih medija, internet stranice i portali, i općenito sredstva javne komunikacije za masovno prenošenje poruka javnosti.
Član 2.
Cilj Protokola je uspostavljanje principa, standarda i procedura u odnosima s medijima radi ujednačenog predstavljanja zvaničnih stavova Islamske zajednice u medijima, izbjegavanja konfuzije i nesporazuma, postizanja boljeg razumijevanja između Islamske zajednice i javnosti i funkcije koju Zajednica vrši, davanje objašnjenja o radu i aktivnostima.
Član 3.
Mediji prvi kontakt s Islamskom zajednicom, i obrnuto, ostvaruju putem Službe za odnose s javnošću, koja dalje usmjerava i prati tok komunikacije, daje smjernice i odgovore na medijske upite.
Nijedan službenik Islamske zajednice, u svojstvu uposlenika Islamske zajednice, ne može se samoinicijativno obraćati medijima ili im slati službene materijale i podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu bez prethodne konsultacije i odobrenja pretpostavljene osobe ili organa, a po potrebi neophodno je izvršiti koordinaciju sa Službom za odnose s javnošću.
U povodu prigodnih blagdana, značajnih događaja iz islamskog kalendara (bajramskih blagdana, ramazana, mevluda, Hidžre i sl.) ili nekih drugih događaja i pojava, kada se traži stručno islamsko mišljenje o tom događaju ili islamskom propisu, relevantni naučni radnici, istraživači i službenici Islamske zajednice medijima mogu direktno dati izjave ili gostovati u njihovim programima i bez koordinacije sa Službom za odnose s javnošću, pri čemu će se u takvim prilikama iznijeti stručno mišljenje i obrazloženje, posebno iz specijalističkog područja kojim se davalac izjave ili mišljenja profesionalno bavi. Ukoliko postoji potreba da se tom prilikom iznese lični komentar, onda će se jasno kazati da je to lični stav osobe koja daje izjavu, što će se smatrati dijelom akademske slobode, a ne zvanični stav Islamske zajednice.
II Nosioci zvaničnih stavova
Član 4.
Zvanični stav Islamske zajednice je usaglašeno mišljenje organa Islamske zajednice i nosilaca vjerskog autoriteta, mišljenje koje odražava duh i načela rada i misije Islamske zajednice utemeljeno na islamskom učenju, dokumentima i normativnim aktima Islamske zajednice.
Sljedeći kolegijalni organi Islamske zajednice u medijima mogu iznositi zvanične stavove Islamske zajednice: Sabor iz nadležnosti svoga rada, Ustavni sud iz nadležnosti svoga rada, Rijaset iz nadležnosti svoga rada, Savjet reisu-l-uleme iz nadležnosti svoga rada, Kabinet reisu-l-uleme iz nadležnosti svoga rada, Vijeće za fetve iz nadležnosti svoga rada, Služba za odnose s javnošću.
Sljedeći pojedinci, po položaju na koji su izabrani ili kao nosioci vjerskog autoriteta, prezentiraju zvanične stavove Islamske zajednice: predsjednik Sabora za pitanja iz djelokruga rada Sabora, predsjednik Ustavnog suda za pitanja iz djelokruga rada Suda, reisu-l-ulema, zamjenik reisu-l-uleme, šef Kabineta reisu-l-uleme, generalni sekretar Rijaseta, član Rijaseta po odobrenju reisu-l-uleme, fetva-i-emin Vijeća za fetve, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta, rukovodilac Službe za odnose s javnošću, portparol.
Član 5.
Rukovodioci stručnih službi, ureda, direkcija, centara Rijaseta Islamske zajednice na medijske upite mogu iznijeti stavove o konkretnim operativnim pitanjima iz djelokruga rada i nadležnosti svoje službe, ureda, direkcije, centara.
Ukoliko se radi o kompleksnim ili poslovno osjetljivim pitanjima, koja imaju širi značaj i važnost za Islamsku zajednicu ili društvo, neophodno je prethodno izvršiti konsultacije sa nadređenim organom ili rukovodiocem, radi utvrđivanja općih smjernica medijskog nastupa i nivoa poslovne tajnosti.
O ovim aktivnostima s medijima vrši se tijesna saradnja i koordinacija sa Službom za odnose s javnošću.
Član 6.
Obrazovne i naučne ustanove Islamske zajednice, medrese, fakulteti i dr, iznose stavove iz djelokruga svojih nadležnosti i aktivnosti posredstvom direktora i dekana, ili osoba koje oni odrede.
Član 7.
Muftije, uredi muftija, savjeti muftijstava mogu iznijeti u medijima stavove iz nadležnosti svoga rada.
O tim stavovima će, ako se radi o važnim pitanjima za Islamsku zajednicu, prethodno upoznati i konsultirati reisu-l-ulemu ili zamjenika reisu-l-uleme, a upoznat će, sa iznesenim stavovima, i Službu za odnose s javnošću.
Član 8.
O pitanjima iz djelokruga aktivnosti i odgovornosti medžlisa Islamske zajednice, izvršni odbor medžlisa može u medijima iznijeti svoje stavove posredstvom predsjednika izvršnog odbora ili glavnog imama, nakon konsultacija sa nadležnim muftijom.
O tom obraćanju upoznat će, a po potrebi i prethodno izvršiti konsultacije sa Službom za odnose s javnošću.
III Način komunikacije s medijima
Član 9.
Stavovi Islamske zajednice plasiraju se u medije putem saopćenja, konferencija za štampu, izjava, intervjua, autorskih tekstova i komentara.
Član 10.
Imenovani organi, zvaničnici i nosioci vjerskog autoriteta iz člana 4 ovog Protokola mogu u direktnom kontaktu s medijima iznijeti po određenom pitanju stav Islamske zajednice ili ga u pisanoj formi proslijediti putem Službe za odnose s javnošću i Muslimanske informativne novinske agencije (MINA).
Stavove kolegijalnih organa Islamske zajednice: Sabora, Ustavnog suda, Rijaseta, Savjeta reisu-l-uleme, Kabineta reisu-l-uleme, Vijeća za fetve iznosi rukovodilac organa, član organa određen od strane rukovodioca ili Služba za odnose s javnošću.
Član 11.
Medijski upiti i zahtjevi Islamskoj zajednici dostavljaju se u pismenoj formi koja sadrži ime medija, ime, prezime i potpis urednika ili novinara, datum, objašnjenje teme ili pitanja za koje se traži odgovor i svrhu kojoj služi odgovor. Nakon prijema pismenog zahtjeva nadležni organ će donijeti odluku o sadržaju i vrsti odgovora, pismenom ili usmenom odgovoru.
Ukoliko uposlenik Islamske zajednice dobije usmeni poziv za davanje izjave ili medijski nastup, zatražit će da se dostavi pismeni zahtjev organu u kojem je uposlen i odustati od dalje komunikacije. Nadležni organ će razmotriti pristigli zahtjev i odlučiti o medijskom nastupu.
Predstavnici Islamske zajednice koji, u skladu s ovim Protokolom, nastupaju u medijima mogu, ako procjene da je to u interesu Islamske zajednice i funkcije koju obavljaju, dati izjavu medijima i bez prethodno dostavljenog pismenog zahtjeva.
IV Rad portparola
Član 12.
Portparol je osoba ili službenik Islamske zajednice koji je ovlašten da iznosi zvanične stavove Islamske zajednice u medijima, daje objašnjenja na medijske upite, neposredno održava i osmišljava kontakte s medijima.
Član 13.
Portparol je dužan prije svakog zvaničnog istupa u medijima prikupiti sve relevantne informacije o predmetnom pitanju i na temelju činjenica iznijeti stav.
U slučaju potrebe, prije istupa u medijima, izvršit će detaljne konsultacije sa nadležnim organom, rukovodiocem, zatražiti potrebna objašnjenja, razmotriti različite aspekte i poglede i prezentirati stavove o kojima postoji puna saglasnost i jasno mišljenje Islamske zajednice.
Ukoliko postoje različiti stavovi ili izdvojena mišljenja, iznosi se većinsko ili preovlađujuće mišljenje.
Član 14.
Sve službe, ustanove, organi i rukovodioci Islamske zajednice dužni su pružati pravovremene i tačne informacije Službi za odnose s javnošću, kao odgovor na upite medija, interna pitanja ili neko drugo komunikacijsko pitanje, naglašavajući one informacije kojima se želi dati važnost.
V Odnosi s javnošću u kriznim situacijama
Član 15.
U slučaju kriznih situacija svi organi i ustanove Islamske zajednice dužni su, u najkraćem mogućem vremenskom roku, prikupiti detaljne informacije o kriznom slučaju i dostaviti ih nadređenom organu ili službi Rijaseta i Službi za odnose s javnošću, ističući sve osjetljive aspekte, potrebnu tajnost i mišljenje kako taj slučaj tretirati.
Član 16.
Služba za odnose s javnošću će se uključiti u dalje aktivnosti, kontaktirati nadređene službe ili osobe i osmisliti način i vrstu kontakata s medijima.
Član 17.
Niži organi će se suzdržati od davanja izjava medijima, a sve dalje kontakte s medijima i izjave trebaju se odvijati kako je regulirano ovim Protokolom.
Član 18.
Konačnu odluku o izdavanju saopštenja za štampu, njihovom sadržaju, davanju izjava za medije i sl, donosi nadležni organ Rijaseta u saradnji sa Službom za odnose s javnošću, ovisno o vrsti krize i njenom obimu.
Nakon postizanja dogovora o načinu davanja i vrsti izjave, bilo koji drugi organ ili pojedinac suzdržat će se od davanja zasebne ili dodatne izjave.
Član 19.
Zvanična saopćenja i izjave moraju biti relevantne, zasnovane na činjenicama, uravnotežene, odražavati stav Islamske zajednice i njenih organa, objektivne, tačne, jasne, orijentirane na činjenice ili njihovo objašnjenje.
Član 20.
Sjednice organa i ustanova Islamske zajednice su, u principu, zatvorene za medije. Medijima se može odobriti da zabilježe početak sjednica ili ih pozvati na završni dio radi davanja izjave, saopštenja ili prezentiranja zaključaka.
Ukoliko postoji interes za prisustvom medija tokom trajanja sjednica organa i ustanova Islamske zajednice, potrebno je unaprijed o tome donijeti odluku.
VI Završne odredbe
Član 21.
Ovaj protokol stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Glasniku Islamske zajednice.
Reisu-l-ulema
________________________
dr. Mustafa Cerić