Dani muslimanskog veselja, dobročinstva i darežljivosti

Piše: Abdulkadir Indžić

 

Prema propisima islama u jednoj godini lunarnog islamskog kalendara proslavljaju se dva Bajrama, prvi u trajanju od tri dana (1., 2., i 3. ševal) kojim se obilježava završetak mubarek mjeseca ramazana (Ramazanski bajram); i drugi u trajanju od četiri dana (10., 11., 12., i 13. zu-l-hidždžeta) koji je vezan za obrede hadždža (Kurban bajram ili Hadži-bajram).
U hadisu koji prenosi Enes ibn Malik, r.a., kaže:

 

Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., stigao u Medinu njezini stanovnici imali su svoja dva dana u kojima su igrali i zabavljali se. Upitao je: 'Koji su ovo dani?', pa su mu rekli: 'Mi smo ih proslavljali u džahilijjetu.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., im tada reče: 'Zaista vam je Allah zamijenio te dane boljim: danima Kurban-bajrama i Ramazanskog bajrama.'

U drugom hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s., precizira da "najbolji posao koji čovjek može za vrijeme Kurban bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraži posao Allahu, dž.š., jeste puštanje krvi svome kurbanu. On će mu (kurbanu) pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao stigne Allahu, dž.š., prije nego što padne prva kap krvi na zemlju. Pa uljepšajte svoje poslove kurbanom." (Buharija i Muslim) Ono što je specifično za Bajrame jeste to da taj ''duh svečanosti'' koji Bajrami baštine poput svih praznika općenito, u njihovom slučaju poprima oblik ibadeta. Naime radovati se za Bajrame i tu radost iskazivati javno, dio je ibadeta dragom Allahu, baš kao što su i namaz, post i ostalo. Zbog toga nam je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,  kazao da se za Bajrame treba okupati, obući najljepše odijelo, Allahu dragom zikir činiti i zahvaljivati Mu na toj blagodati. Iz istih razloga je tolerisao pjesmu i ples hazreti Aiše, r.a., sa svojim drugaricama u njegovoj sobi na dan Bajrama, pa i njezinog oca, hazreti Ebu Bekra, r.a., koji ih je tada kritikovao zbog toga, te umirio riječima: ''Pusti ih, ovo je njihov dan.'' Prema tome, za Bajrame je karakteristično i to da tada veselje, svečanost i proslava postaju ibadet dragom Allahu, dž.š. Obično ibadeti zahtijevaju mirnoću, koncentraciju, kontrolu i ograničavanje strasti, okretanje od dunjaluka ka ahiretu i konačno, žrtvovanje. Ali kod Bajrama je drugačije: tu je ibadet veselje, gozba, pjesma i igra, naravno samo u granicama uzvišenoga Šerijata. Radost koju Allah, dž.š., spušta na Svoje robove ujedno je i njihov ibadet. Pored ovih dana, i petak predstavlja poseban dan za muslimane. Božiji Poslanik, s.a.v.s., u jednom hadisu veli: "Petak je dan koji je Allah, dž.š., odredio kao poseban dan muslimanima." Vjerovjesnik, s.a.v.s., u drugom hadisu kaže: "Najbolji dan, u kome se sunce rodilo, jeste petak. Tog dana je stvoren Adem, a.s., tog dana je uveden u Džennet i toga dana je izašao iz njega." Također, islam nas upućuje kako proslaviti te mubarek dane. Nije dozvoljeno postiti na dane Bajrama. Na dan Bajrama muslimani se kupaju i nose najbolju odjeću, i izbjegavajuju sve oblike griješnog ponašanja koje ljudi, nažalost, čine u danima slavlja. To je upravo ono što nas treba razlikovati od kjafira, proslavljanje praznika u skladu sa islamskim propisima. Jer poenta slavlja nije u prejedanju i opijanju, nego u zajedničkom okupljanju i zbližavanju muslimana koji spominju i zahvaljuju Allahu, dž.š., na blagodatima kojima nas je obdario.

Nekim ljudima univerzalnost islama znači da muslimani imaju puni izbor nalikovati i ponašati se kao nemuslimani u proslavljanju svojih i tuđih blagdana. Pitanje koje vrlo često čujemo glasi:
Zar nije dovoljno nositi vjeru u srcu i biti musliman bez izvršavanja Allahovih, dž.š., naredbi i odbacivanja harama? Na temelju osnovnih islamskih načela možemo odmah zaključiti da odgovor na pitanje, jednostavno glasi NE!

Istinski mu'min u svom životu teži ka pridržavanju islamskih propisa kao sveobuhvatnog koncepta življenja i pokornosti Uzvišenom. Allah, dž.š., u Kur'anu veli: "Onoga ko se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je pravi put, i koji pođe putem koji nije put vjernika, pustićemo da čini šta hoće, i bacićemo ga u Džehennem, - a užasno je on boravište!" (An-Nisa, 115.) Musliman se mora razlikovati i biti drugačijeg ponašanja od nevjernika. Na ovakav stav upućuju hadisi Vjerovjesnika, s.a.v.s.: "Razlikujte se od židova i kršćana!" (Buharija i Muslim); "Razlikujte se od nevjernika!" (Buharija i Muslim); "Ko se ugleda na narod i oponaša ih - on je jedan od njih." (bilježi Ahmed)
Islam zahtijeva od nas da se razlikujemo od nemuslimana u stvarima koje se posebno tiču načina proslavljanja naših praznika. Bitno je razlikovati se od nemuslimana kroz nekonzumiranje alkoholnih pića, kojeg je nažalost sve više i više među muslimanima, raznih vrsta droga..itd. Ono što je začuđujuće jeste da muslimani na jedan takav zabranjen način 'proslavljaju' mubarek dane Bajrama i da neki čak tvrde kako piva nije haram jer „ne opija ono pravo“, te da pijući je čovjek postaje „favorit“?! Islam beskompromisno zabranjuje konzumiranje svih opojnih pića. Poslanik, s.a.v.s., u hadisu veli: „Khamr (alkohol) je sve ono što muti razum.“ (Buharija i Muslim)Uzvišeni, dž.š., veli: "O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti?" (Al-Ma'ida, 90.-91.)