Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uručio je priznanje „Alem bosanskog gazije" akademiku Ejupu Ganiću. Priznanje je uručeno na svečanosti koja je večeras, 02. maja 2011. godine, održana u Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Sarajevu u prisustvu najviših predstavnika IZ...
Sarajevo, 28. april 2011. (MINA) - Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pod predsjedavanjem reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića održao je danas u Sarajevu prvu redovnu sjednicu u novom sazivu. Pored zamjenika reisu-l-uleme hafiza Ismeta ef. Spahića, članova Rijaseta i muftija, sjednici je prisustvovao i predsjednik Sabora Islamske zajednice Safet Softić.
Na početku današnje sjednice novoizabrani članovi Rijaseta: muftija zenički mr. Ejub Dautović, dr. Fikret Karčić i Husein Smajlović položili su svečanu zakletvu pred predsjednikom Sabora Islamske zajednice Safetom Softićem.
Rijaset Islamske zajednice razmotrio je Nacrt Uredbe o derviškim redovima, a nakon diskusije i prijedloga koje su u ime Tarikatskog centra na sjednici Rijaseta iznijeli šejh Sirija Hadžimejlić, šejh Halil Brzina i šejh Sead Halilagić, Rijaset je donio zaključak da se nastave aktivnosti oko normiranja i pozicioniranja derviških redova i Tarikatskog centra unutar Islamske zajednice.
Na sjednici Rijaseta je predstavljen i analiziran Prijedlog Prvog izvještaj o islamofobiji, diskriminaciji i netoleranciji na području Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Rijaset Islamske zajednice je prihvatio Prijedlog Izvještaja o islamofobiji i diskriminaciji, koji će nakon ugrađenih sugestija i prijedloga biti prezentiran javnosti i dostavljen na uvid domaćim i međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava.
Rijaset Islamske zajednice prihvatio je informaciju o realizaciji zaključka sa prošle sjednice Rijaseta, održane 16. marta 2011. godine, o dodjeli priznanja „Alem bosanskog gazije". Priznanje se dodjeljuje osobama koje svojim ustrajnim i nepokolebljivim djelovanjem rade za dobrobit bošnjačkog naroda, muslimana i države Bosne i Hercegovine. Prvi nosilac ovog priznanja bit će akademik Ejup Ganić.
Svečanost dodjele priznanja „Alem bosanskog gazije" akademiku Ejupu Ganiću održat će se 02. maja 2011. godine u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu. Priznanje će uručiti reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo, 27. april 2011. (MINA) - Služba za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u povodu medijskih izvještaja da je na sastanku u Karađorđevu razgovarano o Islamskoj zajednici i izboru Reisu-l-uleme izdala je saopćenje za javnost u kojem se kaže:
- Pitanje izbora reisu-l-uleme je isključivo interno pitanje Islamske zajednice i muslimana koje se vrši u skladu sa propisanim procedurama i normativnim aktima Islamske zajednice. Svi oni koji ovo pitanje pokušavaju smjestiti u drugačiji kontekst, te oni koji skoro dvije godine prije provođenja izbora šire različite špekulacije i kreiraju ambijent tenzija i sukoba nisu dobronamjerni prema muslimanima i Islamskoj zajednici, ugrožavaju njen normalan rad i stabilnost. Bez sumnje, protagonisti takvih priča imaju nečasne ciljeve i interese, a oni koji nesvjesno učestvuju u tome ili nasjedaju na takve provokacije rade na štetu Islamske zajednice i muslimana Bošnjaka.
Islamska zajednica s nevjericom prihvata medijske izvještaje da je na sastanku predsjednika država BiH, Turske i Srbije u Karađorđevu bilo riječi o Islamskoj zajednici i izboru Reisu-l-uleme, odnosno da najviši državni i politički predstavnici tri države nisu imali važnijih i korisnijih tema za razgovor. Da li je Islamska zajednica i izbor Reisu-l-uleme glavno regionalno i evropsko političko i državno pitanje da to bude predmet razgovora na predsjedničkom nivou? Ako je zaista tačna ta informacija, učesnici sastanka u Karađorđevu su grubo prekršili autonomiju i slobodu Islamske zajednice, umiješali se u njena interna pitanja i pogazili temeljna prava muslimana Bošnjaka. Ako su tačni medijski izvještaji, ova činjenica izaziva duboku zabrinutost Islamske zajednice i najoštriju osudu.
Ukoliko je priča o Islamskoj zajednici na tom sastanku otvarana, Islamska zajednica vjeruje da državni i politički predstavnici tri države, posebno Bosne i Hercegovine, na ovaj način pažnju javnosti skreću s temeljnih problema države Bosne i Hercegovine, kao što su podrivanje pravosudnog i sigurnosnog sistema, efikasno funkcioniranje zakonodavne i izvršne vlasti i što hitnije ispunjavanje uvjeta za priključenje Evropskoj uniji i članstvo u NATO savezu. Državni funkcioneri i politički predstavnici izabrani su da rješavaju probleme i teškoće države i naroda, a ne da se bave Islamskom zajednicom i njenim unutarnjim pitanjima. Bavljenje unutarnjim pitanjima Islamske zajednice bez dopuštenja muslimana kroz propisanu proceduru, predstavlja drsku uzurpaciju prava muslimana da imaju slobodnu i autonomnu Islamsku zajednicu čije najviše vjerske autoritete neće birati politički ili državni centri moći u zemlji ili inostranstvu.
Prema medijskim izvještajima na sastanku Abdulaha Gula predsjednika Republike Turske, Borisa Tadića predsjednika Republike Srbije i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, Željka Komšića i Nebojše Radmanovića, koji je održan 26. 04. 2011. godine u Karađorđevu u Srbiji, bilo je govora o Islamskoj zajednici, izboru Reisu-l-uleme i navodnoj kandidaturi Muamera ef. Zukorlića na tu poziciju što ne bi bilo po volji Srbiji i Turskoj, kaže se u saopćenju Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Reisu-l-ulema posjetio udruženje „Srce za djecu koja boluju od raka" i hematoonkološko odjeljenje
Sarajevo, 25. april 2011. ( MINA) - Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić sa suprugom Azrom hanumom posjetio je danas Udruženje „Srce za djecu koja boluju od raka", a potom i djecu koja se trenutno liječe na Hematoonkološkom odjeljenju Pedijatrijske klinike u Sarajevu.
Razgovor u Udruženju
U prostorijama Udruženja, Lejla Kamerić, predsjednica Udruženja sa aktivistima koji vode ovo Udruženje upoznala je reisu-l-ulemu da je Udruženje osnovano 2003. godine, a od oktobra te godine je i članica ICCCPO-a, svjetske konfederacije roditelja djece oboljele od raka.
Na Hematoonkološkom odjeljenju u Sarajevu godišnje se liječi od 40 do 55 oboljele djece iz BiH.
S obzirom da je liječenje težak i mukotrpan proces, a dokazano je da prisustvo porodice utiče na mogućnost izlječenja, Udruženje je pokrenulo realizaciju izgradnje „Roditeljske kuće" koja će omogućiti boravak roditelja uz bolesnu djecu.
Zahvalnica Udruženja reisu-l-ulemi
Reisu-l-ulema dr. Cerić je podržao ovaj projekat i apelovao na sve one koji su u mogućnosti da ga pomognu. Reisu-l-ulema dr. Cerić i njegova supruga danas su postali i počasni članovi ovog Udruženja te i na ovaj način pružili moralnu podršku realizaciji projekta „Roditeljska kuća". Predsjednica Udruženja Lejla Kamerić uručila reisu-l-ulemu Zahvalnicu Udruženja, kao znak zahvalnosti za njegovu podršku projektima Udruženja.
Na Hematoonkološkom odjeljenju
Reisu-l-ulema i njegova supruga potom su posjetili Klinički centar univerziteta u Sarajevu gdje ih je na Hematoonkološkom odjeljenju Pedijatrijske klinike dočekao generalni direktor Faris Gavrankapetanović sa saradnicima. Zajedno su obišli odjeljenje koje ispunjava visoke svjetske standarde i tom prilikom reisu-l-ulema je djeci koja se liječe darivao simbolične poklone.
I u razgovorima kojima su prisustvovali i predstavnici Udruženja „Srce za djecu oboljelu od raka", data je podrška projektu izgradnje Roditeljske kuće i naglašena potreba da se u rješavanje toga uključe opština, grad, druga udruženja i pojedinci koji mogu na bilo koji način pomoći.
Reisu-l-ulema uručuje poklone
Sarajevo, 22. april 2011. (MINA) - Danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić imamio džumu namaz i održao hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.
MINA u cijelosti prenosi hutbu reisu-l-uleme:
إن الحمد لله، نحمده و نستعينه و نستغفره، و نعوذ بالله من شرور أنفسنا و سيّئات أعمالنا، من يهد الله فلا مضلّ له، و من يضلله فلا هادي له، و أشهد أن لا إله إلاّ الله وحده لا شريك له, و أشهد أن محمداً عبده و رسوله. قال تعالي: وَقَالَ الْمَلِكُ إِنِّي أَرَى سَبْعَ بَقَرَاتٍ سِمَانٍ يَأْكُلُهُنَّ سَبْعٌ عِجَافٌ وَسَبْعَ سُنبُلاَتٍ خُضْرٍ وَأُخَرَ يَابِسَاتٍ يَا أَيُّهَا الْمَلأُ أَفْتُونِي فِي رُؤْيَايَ إِن كُنتُمْ لِلرُّؤْيَا تَعْبُرُونَ. قَالُواْ أَضْغَاثُ أَحْلاَمٍ وَمَا نَحْنُ بِتَأْوِيلِ الأَحْلاَمِ بِعَالِمِينَ . وَقَالَ الَّذِي نَجَا مِنْهُمَا وَادَّكَرَ بَعْدَ أُمَّةٍ أَنَاْ أُنَبِّئُكُم بِتَأْوِيلِهِ فَأَرْسِلُونِ . يُوسُفُ أَيُّهَا الصِّدِّيقُ أَفْتِنَا فِي سَبْعِ بَقَرَاتٍ سِمَانٍ يَأْكُلُهُنَّ سَبْعٌ عِجَافٌ وَسَبْعِ سُنبُلاَتٍ خُضْرٍ وَأُخَرَ يَابِسَاتٍ لَّعَلِّي أَرْجِعُ إِلَى النَّاسِ لَعَلَّهُمْ يَعْلَمُونَ . قَالَ تَزْرَعُونَ سَبْعَ سِنِينَ دَأَبًا فَمَا حَصَدتُّمْ فَذَرُوهُ فِي سُنبُلِهِ إِلاَّ قَلِيلاً مِّمَّا تَأْكُلُونَ . ثُمَّ يَأْتِي مِن بَعْدِ ذَلِكَ سَبْعٌ شِدَادٌ يَأْكُلْنَ مَا قَدَّمْتُمْ لَهُنَّ إِلاَّ قَلِيلاً مِّمَّا تُحْصِنُونَ. ثُمَّ يَأْتِي مِن بَعْدِ ذَلِكَ عَامٌ فِيهِ يُغَاثُ النَّاسُ وَفِيهِ يَعْصِرُونَ. (12:43-49)
Draga braćo i sestre,
Kur'an-i azimušan na različite načine saopćava Božansku objavu o Stvoritelju, o svijetu i o čovjeku. O Stvoritelju Kur'an jednostavno kaže: قل هو الله احد (Reci: „Bog je Jedan"); o stvaranju svijeta Kur'an samo podsjeća: وَهُوَ الَّذِي خَلَقَ السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضَ بِالْحَقِّ وَيَوْمَ يَقُولُ كُن فَيَكُونُ („Allah je onaj koji je stvorio nebesa i zemlju sa jasnom namjerom tako što je u jednom trenutku rekao: Budi i to bī").
No, kad je riječ o čovjeku Kur'an mu se obraća na mnogo načina, kao što su imperativ naredbe i zabrane, ali i molba i savjet da živi moralnim životom. Znajući da neke istine čovjek najlakše pamti kroz istinitu priču, Kur'an se obraća čovjeku na način najljepših priča, odnosno kazivanja (أحسن القصص), koje imaju za cilj da kod čovjeka probude želju da bude plemenit i dobar.
Jedno od najljepših i najpoučnijih kur'anskih kazivanja je kazivanje o Jusufu Alejhisselamu, sinu Jakubovom, kojem je posvećena cijela dvanaesta sura, kao najduže kazivanje o jednoj ličnosti u Kur'anu. Sto jedanaest ajeta u suri Jusuf govore o Jusufovom, a.s., djetinjstvu, njegovoj mladosti te odnosu njegovog oca Jakuba i njegove braće prema njemu. Zbog svoje ljepote i dobrote, Jusuf, a.s., postaje žrtva ljubomore svoje vlastite braće, koji ga odvode od oca Jakuba, koji je u svom sinu Jusufu prepoznao božanske znakove. Jusufova zavidna braća uspijevaju fizički odvojiti Jusufa od njegovog oca, ali otac i sin ostaju u duhovnoj vezi koja je jača od fizičke. Jakub zna da je Jusuf živ, unatoč vijesti da su ga pojeli vukovi, jer osjeća miris njegove košulje, jer zna da su ga braća izdala.
Opet zbog svoje ljepote i dobrote, Jusuf, a.s., postaje žrtva klevete gazdarice koja ga lažno optužuje za preljubu iako je njegova košulja bila poderana straga a ne sprijeda. - Gospodaru moj, draža mi je tamnica od ovoga na što me one navraćaju... (قال ربّ السجن أحبّ إليّ ممّا يدعونني إليه ). I tako se Jusuf, a.s., nađe u zatvoru ni kriv ni dužan, osim što je bio lijep po izgledu i dobar po duši.
No, i u zatvoru Jusuf, a.s., je bio slobodan da tumači snove svojim drugovima od kojih je jednog zamolio, kad je izlazio iz zatvora, da ga spomene kod vladara i da mu objasni da je on nevin u zatvoru. Međutim, drug je zaboravio Jusufa sve dok egipatski vladar nije zatražio da mu se protumači san o sedam debelih i sedam mršavih krava, te o sedam zelenih klasova i sedam drugih sasušenih. Niko mu od njegovih dvorskih mudraca nije znao protumačiti te „bajkovite snove".
Kada je to čuo Jusufov zatvorski drug, kojeg je Jusuf zamolio da ga spomene kod njegovog gospodara, sjetio se Jusufa, a.s., i njegovog božanskog dara da tumači snove u kojima su važne poruke i zato mu se vraća i ovako obraća:
يُوسُفُ أَيُّهَا الصِّدِّيقُ أَفْتِنَا فِي سَبْعِ بَقَرَاتٍ سِمَانٍ يَأْكُلُهُنَّ سَبْعٌ عِجَافٌ وَسَبْعِ سُنبُلاَتٍ خُضْرٍ وَأُخَرَ يَابِسَاتٍ لَّعَلِّي أَرْجِعُ إِلَى النَّاسِ لَعَلَّهُمْ يَعْلَمُونَ . قَالَ تَزْرَعُونَ سَبْعَ سِنِينَ دَأَبًا فَمَا حَصَدتُّمْ فَذَرُوهُ فِي سُنبُلِهِ إِلاَّ قَلِيلاً مِّمَّا تَأْكُلُونَ . ثُمَّ يَأْتِي مِن بَعْدِ ذَلِكَ سَبْعٌ شِدَادٌ يَأْكُلْنَ مَا قَدَّمْتُمْ لَهُنَّ إِلاَّ قَلِيلاً مِّمَّا تُحْصِنُونَ. ثُمَّ يَأْتِي مِن بَعْدِ ذَلِكَ عَامٌ فِيهِ يُغَاثُ النَّاسُ وَفِيهِ يَعْصِرُونَ.
- „Jusufe, o prijatelju, protumači nam šta znači: sedam mršavih krava pojede sedam debelih; i sedam klasova zelenih i sedam drugih sasušenih, pa da se vratim ljudima, da bi oni saznali". „Sijaćete sedam godina uzastopno" - reče -„pa ono što požanjete u klasu ostavite, osim ono malo što ćete jesti, jer će poslije toga doći sedam teških koje će pojesti ono što ste za njih pripremili, ostaće jedino ono malo što ćete za sjetvu sačuvati. Zatim će, poslije toga, doći godina u kojoj će ljudima kiše u obilju biti i u kojoj će cijediti". (Kur'an, 12:46-49).
Nije nam poznato šta ovovremeni kraljevi i vladari sanjaju i da li uopšte sanjaju osim o svojim kraljevinama i vladanjima, ali nam je evo poznato kako je Jusuf, a.s., protumačio sedam prvih i sedam drugih od ukupno četrnaest stoljeća muslimanske povijesti, a to je da su muslimani „sijali sedam stoljeća uzastopno i ono što su želi u klasu su ostavljali, osim ono malo što su jeli, jer su znali da će poslije toga doći sedam teških stoljeća koje će pojesti ono što su oni pripremili, te da će ostati samo ono malo što će služiti za daljnu sjetvu".
Dakle, prvi radni, rodni i plodni ciklus od sedam stoljeća muslimanske povijesti punio je i napunio svjetske hambare naukom, kulturom i civilizacijom tako da su muslimani od toga mogli živjeti i preživjeti drugi ciklus od sedam teških stoljeća koji su sve pojeli osim „ono malo što je ostalo za sadašnju i buduću sjetvu".
Da, tako je, muslimani su ušli u trideset drugu godinu novog, trećeg ciklusa svoje povijesti koja može biti samo kao prvi ciklus, a to je sjetva zdravog sjemena koje će davati plodove kojima će se puniti svjetski hambari naukom, kulturom i civilizacijom, koja treba obnoviti vezu između Stvoritelja i stvorenja, koja treba da ustanovi moralne vrijednosti ljudskog poštenja i časti, koja treba da oslobodi čovjeka od ropstva i bijede, koja treba da vrati nadu čovječanstvu u uspjeh na ovome i spas na drugome svijetu.
To je naše tumačenje onoga što se danas događa u muslimanskom svijetu, a to je da muslimani ne mogu više živjeti od davne i slavne prošlosti, koju je pojela njihova nedavna i neslavna prošlost, već da moraju graditi i praviti svoju slavnu sadašnjost i budućnost vlastitim trudom i radom te da se njihovi međumuslimanski odnosi moraju zasnivati na principima slobode i prava svakog pojedinca i svakog naroda. To je ono što je rahmetli Alija Izetbegović poručio muslimanskom svijetu još 1390, odnosno 1970. god., kad je rekao:
- Iz psihologije našeg javnog mišljenja treba eliminirati dvije stvari: vjeru u čuda i očekivanje tuđe pomoći.
Čuda ne postoje, osim onih koja stvaraju ljudi radom i znanjem. Nema nikakvog mehdije koji će čudotvornim putem otjerati neprijatelje, ukloniti bijedu i posijati prosvjetu i blagostanje. Mehdija je ime za našu lijenost, ili još više, za lažnu nadu, koja raste iz osjećaja naše nemoći u situaciji kada je veličina teškoća i problema u potpunom nesrazmjeru s mogućnostima i sredstvima borbe.
Pouzdanje u tuđu pomoć drugi je oblik sujevjerja. Ušlo nam je u naviku da među pojedinim neislamskim zemljama tražimo i nalazimo ili nesebične prijatelje ili zaklete neprijatelje, i to smo nazvali našom vanjskom politikom. Kada shvatimo da, ustvari, nema ni pravih prijatelja ni pravih neprijatelja i kada za sve nedaće budemo više krivili sebe, a manje „paklene planove neprijatelja", bit će to znak da je počela naša zrelost i da dolazi doba s manje nevolja i razočarenja. Uostalom, čak i kada bi bilo onih koji bi bili spremni da daju pomoć bez nerazmjernih političkih i materijalnih protuusluga, to ne bi moglo bitno izmijeniti naš položaj. Jer, bogatstvo se ne može uvesti u jednu zemlju. Ono se mora stvoriti u njoj samoj na bazi vlastitog rada. Ono što želimo postići, moramo uraditi sami. Niko to neće i ne može učiniti umjesto nas - rekao je rahmetli Alija Izetbegović.
Zar ovo nije bosanski glas koji je bio dovoljno glasan da probudi muslimanski svijet, koji je počeo da shvata da je prošlo vrijeme potrošnje stečenog te da je došlo vrijeme kad se mora raditi i živjeti od vlastitog proizvoda i da se sa vlastitim žrtvama daje doprinos za progres čovječanstva.
Dakako, to važi i za nas ovdje i sada da dobro shvatimo i prihvatimo našu ulogu na početku ovog trećeg ciklusa muslimanske povijesti, kao poziv na samopouzdanje u rješavanju bitnih pitanja za naš opstanak i ostanak ovdje i sada u europskom civilizacijskom krugu, kao svjesni muslimani i savjesni Europljani.
I za nas važi poruka da nema čuda i da nema pomoći niotkuda, osim od naše vlastite vjere u Boga i vlastitog rada tako da budemo uvijek i na svakom mjestu najbolji u svom poslu.
Posebno, kreativnost i sposobnost da rješavaju probleme od javnog interesa treba da imaju oni koji su zaduženi da brinu, ne samo o sebi, već i o svima onima pred kojima su se zakleli da će raditi za njihovo dobro, savjesno i odgovorno.
Nažalost, sve više je vidljivo da se kreativnim i nadarenim mladićima i djevojkama sa najboljim diplomama ne daje prilika da svoje talente ugrađuju u javno dobro i da proizvode nove vrijednosti za naše društvo. Sve više je onih koji kucaju na zaključana vrata javnih ustanova iza kojih sjede bezvoljni, nekreativni i sebični ljudi, kojima je dovoljan njihov zajamčeni lični interes. Naravno, to stanje je neodrživo zato što je nepravedno i zato što se svako društvo, pa tako i naše, mora kretati i mijenjati u interesu onih koji dolaze a ne u interesu onih koji odlaze, ili treba da odu.
Nedopustivo je da među nama živi tako veliki broj nezbrinutih starica i staraca, usamljenih majki šehida, nezaposlenih porodica, zapuštenih sela, zaboravljene nepismene djece, kojima je nedostupna osnovna škola.
Nedopustiv je nemarni odnos prema pojavama nasilja u porodici; ne može se opravdati raširenost upotrebe droge i alkohola u osnovnim i srednjim školama; nije moguće prešutjeti pojavu, koju svi znaju, ali o njoj ne smiju da govore, a to je da neki profesori na fakultetima ovdje u Sarajevu, ali u drugim mjestima, dolaze pred studente mrtvi pijani. To su pitanja o kojima moramo jasno i glasno progovoriti i sa njima se iskreno i hrabro suočiti. Treba dati priliku onima koji hoće, znaju i mogu raditi na socijalnom, mentalnom i moralnom ozdravljenju našeg društva. Treba vjerovati u dobro i raditi da se dobro ostvari u svakom čovjeku za opće dobro!
Allahu Svemoćni, osnaži nas da budemo dorasli izazovima ovog vremena!
Allahu Sveznajući, pouči nas kako da sami sebi pomognemo u rješavanju naših pitanja života i smrti!
Allahu Milostivi, omili nam rad i trud na vlastitom oporavku od slabosti, od bolesti i od bijede! Amin!
Čestitka povodom Uskrsa
Sarajevo, 22. april 2010. (MINA) - Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić povodom katoličkog blagdana Uskrsa uputio je čestitku nadbiskupu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću.
U čestitki reisu-l-uleme se kaže :
-Vaša eminencijo, kardinale Puljiću, želim Vama i svim katolicima u BiH da Uskrs provedete sa svojim najbližima i najmilijima u blagostanju, sreći i s puno duhovne radosti.
Uvjeren sam da svjetlo ovog blagdana, koje katolici doživljavaju na poseban način, osjećaju i svi drugi ljudi dobre volje u Bosni i Hercegovini.
Želim da uskrsno slavlje provedete u duhovnom miru, razumijevanju i toleranciji među vjernicima, prijateljima i komšijama i da ono potakne nadu u bolji život svih građana naše domovine Bosne i Hercegovine.
Čestitka povodom Vaskrsa
Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uputio je mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju čestitku u povodu pravoslavnog blagdana Vaskrsa.
U čestitki reisu-l-uleme se kaže:
- Povodom predstojećeg pravoslavnog blagdana, Vama i svim pravoslavcima u Bosni i Hercegovini šaljem iskrene čestitke sa željom da ga provedete sa puno duhovne radosti, u lijepom raspoloženju, moleći Boga da svim ljudima podari svoju dobrotu, blagostanje i mir.
Želim da ga dočekate i obilježite u toplini vjere, molitve i nade za bolje sutra svih građana u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo, 21. april 2011. (MINA) - Danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić primio Naziju Beganović iz Đulića kod Zvornika i Havu Tatarević iz Zecova kod Prijedora. Njima su agresori na BiH ubili muževe i po šest sinova. O tome u knjizi „Kada bi kosti znale govoriti" njihova kazivanja je zabilježio autor knjige Salih Smajlović koji je također prisustvovao ovom susretu s reisu-l-ulemom. Na susretu s reisu-l-ulemom bio je prisutan i Zijad ef. Hasanović, imam iz Đulića.
Naziji Beganović, rođenoj 1944. godine, četnički zlikovci su ubili muža Mustafu, sinove: Muriza, Beriza, Idriza, Feriza, Ramu i Fahrudina. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci Mustafe, Muriza i Idriza koji su ukopani u šehidsko mezarje u Memićima.
U julu 1992. godine u četničkom „čišćenju" Brda kod Prijedora, Hava Tatarević iz Zecova ostala je u jednom danu bez šestorice sinova: Seada, Senada, Nihada, Zilhada, Zijada i Nishada, te muža Muharema.
„Teška je naša zajednička bol. Zato niko nema pravo zaboraviti šta se dogodilo u BiH i niko nema pravo osporavati i negirati genocid nad Bošnjacima. A onima kojima smeta što mi svaki dan opominjemo cijeli svijet, a posebno Evropu na genocid nad Bošnjacima samo zato što su muslimani, što ih podsjećamo, pozivamo ih da vide i čuju dvije majke koje su imale po šest sinova i muževe, koje su ratni zločinci ubili u jednom danu samo zato što su bili muslimani. Ovo je opomena cijelom svijetu i na savjest cijeloga svijeta, ali za nas Bošnjake obaveza da se ujedinimo i međusobno pazimo i volimo i naša je obaveza da brinemo o majkama šehida, jer ako to ne budemo činili njihovi sinovi će nas na drugom svijetu prozvati.
Zato pozivam sve one koji su odgovorni i koji mogu, a ima i takvih, da obrate pažnju na majke šehida i na one koji su stradali samo zbog svoje vjere i nacije.
Nemam riječi da bilo šta više kažem, osim da i sa ovoga mjesta i u ime onih šestorice sinova majke Have Tatarević i šest sinova Nazije Beganović i njihovih muževa, želim da svaki Bošnjak ma gdje bio, njihove slike dopru do njega i da razumije da ovo što se njima dogodilo, moglo se dogoditi bilo kojem Bošnjaku i Bošnjakinji samo zato što su muslimani.
Bože sačuvaj nas takvog šerra i sačuvaj nas onih koji nam ne žele dobro", rekao je između ostalog reisu-l-ulema prilikom susreta s majkama šehida.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je majkama šehida, Naziji Beganović i Havi Tatarević, u ime Rijaseta uručio novčane hedije, a autor Salih Smajlović po primjerak svoje knjige.
U knjizi „Kad bi kosti mogle govoriti", novinara Saliha Smajlovića, koja je publikovana u izdanju El-Kalema sadržana su kazivanja o genocidu i zločinima nad Bošnjacima od 1992. do 1995. godine.
To je jedinstvena knjiga o genocidu nad Bošnjacima, jer u njoj autor piše o stradanjima Bošnjaka u raznim krajevima BiH u toku četverogodišnje agresije, a od zaborava su otrgnuti i neki zločini nad Bošnjacima neposredno pred agresiju.
Na današnjoj promociji u Sarajevu knjigu „Kad bi kosti mogle govoriti" su predstavili Fikret Bečirović, Šefko Hodžić, Mustafa Prljača i autor Salih Smajlović.
Sarajevo, 19. april 2011. (MINA) - Danas je u Sarajevu održana Prva sjednica Skupštine Udruženja ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u novom sazivu.
Na sjednici, kojoj su prisustvovali reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet Spahić i muftije Islamske zajednice, izabrano je novo rukovodstvo Udruženja ilmijje.
Mensur ef. Pašalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Fojnica, izabran je za novog predsjednika Udruženja ilmije. Predsjednik Skupštine Udruženja ilmijje u narednom četverogodišnjem mandatu bit će dosadašnji predsjednik Vehid ef. Arnaut, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bugojno, a za potpredsjednike Skupštine su izabrani Muvedet ef. Vuković i hafiz Safet ef. Husejinović. Na sjednici su izabrani članovi Nadzornog odbora, Suda časti i Glavnog odbora Udruženja ilmijje.
Reisu-l-ulema sa Muharemom Hasanbegović i Mensurom ef. Pašalićem
Nakon okončanog izbornog procesa reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je čestitao novoizabranom predsjedniku Udruženja ilmijje Mensuru ef. Pašaliću zaželivši mu uspješan rad. Također, reisu-l-ulema se zahvalio Muharemu Hasanbegoviću na dosadašnjem vođenju Udruženja ilmijje ističući njegov veliki trud i doprinos u radu Udruženja i radu Islamske zajednice.
Muharem Hasanbegović se zahvalio svim članovima Udruženja ilmijje na dosadašnjem povjerenju i saradnji i iskazao svoje zadovoljstvo izborom Mensura ef. Pašalića za predsjednika Udruženja.
U svom kratkom obraćanju novoizabrani predsjednik Udruženja ilmijje naglasio je svoju punu opredijeljenost za dalje jačanje Udruženja i nastavak onih aktivnosti koji su doprinijeli afirmaciji i radu Udruženja, te rad na zaštiti interesa i vrijednosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo,18. april 2011. (MINA) - Reisu-l-ulema Mustafa Cerić čestitao je predsjedniku Jevrejske zajednice BiH Jakobu Finciju i svim Jevrejima u BiH jevrejski blagdan Pesah.
"Želim da Pesah provedete u miru, ljubavi i sreći sa svojim najbližim i najmilijim.
Blagdan Pesah, kao simbol izlaska iz ropstva i blagdan slobode i nade u bolji život dio je i povijesti i duhovnosti BiH.
Zato želim da ovaj dan za sve nas u BiH bude i podsticaj i težnja ka stalnom miru i napretku u svim vrijednostima suživota", kaže se u čestitki reisu-l-uleme.
Sarajevo, 16. april 2011. (MINA) -Nakon završetka konferencije Islamskog svjetskog foruma u Vašingtonu reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je jučer posjetio Ambasadu Bosne i Hercegovine, gdje se duže zadržao u razgovoru sa osobljem Ambasade na čelu sa bosanskohercegovačkim ambasadorom Mitrom Kujundžićem. Nakon toga reisu-l-ulema Cerić je klanjao džumu-namaz u glavnoj džamiji u Vašingtonu u pratnji dr. Nedžiba Šačirbegovića i nekoliko Bošnjaka muslimana iz Ambasade.
U popodnevnim satima reisu-l-ulema Cerić je imao sastanak sa republikancem kongresmenom Kristoferom Smitom (Chrisopherom Smithom), dobitnikom nagrade za borbu protiv genocida „Srebrenica 1995", velikog prijatelja Bosne i Hercegovine i borca za načelo prava na život nerođenog djeteta, kao i borca protiv trgovine ljudima.
Reisu-l-ulema Cerić se zahvalio kongresmenu Smitu na njegovom interesovanju za Bosnu i Hercegovinu i upoznao ga kako vidi trenutno stanje ne samo u Bosni i Hercegovini, već i na Balkanu, naglašavajući da je ogromna uloga Amerike u očuvanju mira i stabilnosti u ovom regionu, posebno u oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava.
Kongresmen Smit je ponovio svoje poznate stavove o neupitnom suverenitetu i integritetu države Bosne i Hercegovine te obrazložio svoje uvjerenje o važnosti da se svugdje u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, ustavom i zakonom osigura pravo na život nerođenom djetetu. Također, naglasio je kongresmen Smit, vjerske zajednice treba da šire toleranciju i suživot među svim ljudima i narodima dobre volje kao uvjet za mir i sigurnost u svijetu.
Reisu-l-ulema Cerić se zahvalio kongresmenu Smitu na prijemu i podržao njegove stavove o pravu na život nerođenog djeteta, kao i potrebu za međuvjerskim i međukulturnim dijalogom.
